Icon

Dečija i adolescentna psihijatrija

Šta je dečija psihijatrija?

Dečija i adolescentna psihijatrija je grana medicine koja se bavi prepoznavanjem, dijagnostikovanjem i lečenjem psihijatrijskih poremećaja kod dece i mladih, uzrasta od najranijeg detinjstva do kasne adolescencije.

Ova oblast objedinjuje znanja iz pedijatrije, psihijatrije, neurologije i psihologije, a njen cilj je da pruži stručnu podršku deci koja se suočavaju sa emocionalnim, razvojnim i ponašajnim poteškoćama.

Ko radi sa decom?

Dečiji psihijatri su posebno obučeni za rad sa mladima, razumeju specifičnosti svakog razvojnog perioda i pružaju stručnu pomoć u situacijama kada se dete suočava sa problemima u ponašanju, kašnjenjem u razvoju govora i motorike, izražavanjem negativnih emocija, traumama, teškoćama u školi ili svakodnevnim aktivnostima.

Simptomi i znaci koje ne treba ignorisati

Promene u ponašanju, emotivne poteškoće ili smetnje u razvoju mogu biti prvi znakovi da detetu treba stručna podrška. Među uobičajenim simptomima su:

  • izražena tuga, anksioznost ili razdražljivost
  • povlačenje iz druženja i izbegavanje kontakta sa vršnjacima
  • agresivnost, nepoštovanje pravila, impulsivnost
  • kašnjenje u govoru, motorici ili socijalnim veštinama
  • pad školskog uspeha i problemi sa koncentracijom

Uzroci i faktori rizika

Psihijatrijski poremećaji kod dece mogu nastati pod uticajem genetike, porodičnih okolnosti, trauma ili bioloških disfunkcija.

Na primer, dete koje raste u sredini sa hroničnim stresom ili izloženo vršnjačkom nasilju, može razviti emocionalne ili ponašajne smetnje. Takođe, neka stanja, poput autizma ili ADHD-a, imaju neurobiološku osnovu.

Kako izgleda pregled kod dečijeg psihijatra

Pregled se sprovodi u nekoliko koraka kako bi se dobila kompletna slika detetovog stanja i funkcionisanja.

Intervju sa detetom 

Uzrastu prilagođen pristup kroz razgovor, crtež ili igru pomaže detetu da izrazi ono što ne ume da kaže rečima. Kod starije dece i adolescenata akcenat je na temama koje se tiču škole, odnosa sa vršnjacima i porodičnog života.

Razgovor sa roditeljima

Važno je dobiti uvid u porodičnu dinamiku, istoriju razvoja deteta, prisustvo stresa u domaćinstvu, kao i opažanja roditelja o ponašanju deteta.

Dijagnoza 

Na osnovu kliničkog intervjua, posmatranja i važećih dijagnostičkih kriterijuma (DSM-5, ICD-10), postavlja se stručna dijagnoza.

Plan lečenja

U zavisnosti od stanja, lečenje može uključivati psihoterapiju, savetovanje roditelja, saradnju sa školom, a po potrebi i primenu psihofarmaka. Cilj terapije je unapređenje svakodnevnog funkcionisanja i emocionalne stabilnosti deteta.

Kada je pravo vreme da se obratite dečijem psihijatru?

Ako primetite da se dete menja, povlači u sebe, pokazuje emocionalnu nestabilnost, ima poteškoće u razvoju govora, socijalizacije ili učenja, savetujemo da se obratite stručnjaku. Rana dijagnostika i pravovremena pomoć značajno poboljšavaju prognozu i olakšavaju detetov razvoj.

Naš tim u Poliklinici Dr Nikolić, pod vođstvom spec. dr med. Milice Miljević, pristupa svakom detetu sa pažnjom, stručnošću i razumevanjem, kako bi se postigao optimalan psihološki i socijalni razvoj.

Najčešća pitanja (FAQ)

Ne. Pregled može pomoći i kod blagih emocionalnih ili ponašajnih poteškoća koje ometaju svakodnevni život.
Prvi pregled obično traje 45–60 minuta i uključuje razgovor sa detetom i roditeljima.
Ne uvek. Lekovi se koriste samo ako je to stručno opravdano i u kombinaciji sa drugim terapijama.
Objasnite detetu da idete kod lekara koji pomaže deci da se bolje osećaju i lakše nose sa osećanjima.
To su: anksioznost, depresija, ADHD, poremećaji učenja, autizam i poremećaji ponašanja.

Cene usluga dečije psihijatrije

Pregled neuropsihijatra5500
Psihoterapija / seansa4800
Kontrola dečijeg psihijatra3000
Pregled dečijeg psihijatra5000
Geštalt psihoterapija / seansa4800
Bračna / partnerska psihoterapija 6500
Pregled psihijatra5500

Stručni tim

Spec. dr med. Milica Miljević

dečiji i adolescentni psihijatar i sistemski porodični psihoterapeut