Lažni kondilomi – Kako izgledaju, slike, uklanjanje kod žena i muškaraca

Prosečno vreme čitanja 6 minuta

Dr med. Lazar Nikolić

lekar na specijalizaciji

Šta su lažni kondilomi i zašto ih je važno prepoznati?

Lažni kondilomi su benigni kožni izdanci koji podsećaju na genitalne bradavice, ali nisu uzrokovani humanim papiloma virusom (HPV).

Najčešće predstavljaju normalne varijante anatomije ili bezazlene kožne promene, kao što su fibroepitelni polipi, seboroične keratoze, perlasti papuli na glansu ili vestibularna papilomatoza.

Važno ih je razlikovati od pravih kondiloma, jer pravi kondilomi zahtevaju protivvirusne i destruktivne tretmane i prenose se seksualnim putem.

Tačna dijagnoza postavlja se pregledom kod proktologa ili dermatologa, a po potrebi i ginekologa ili urologa, kako bi se izbeglo nepotrebno lečenje i smanjila anksioznost pacijenta.

Kako izgledaju lažni kondilomi?

Karakteristike lažnih kondiloma

Lažni kondilomi su najčešće mali, glatki ili blago neravni, boje kože ili diskretno ružičasti.

Mogu biti pojedinačni ili u simetričnim nizovima.

Dermatoskopski prikaz Fordajsovih tačkica na koži

Na genitalijama i u analnoj regiji obično su meki na dodir i jasno ograničeni u odnosu na okolnu kožu.

Za razliku od pravih kondiloma, koji su često hrapavi, „karfiolasti“, nepravilno raspoređeni i skloni širenju, lažni kondilomi imaju ujednačeniju teksturu i stabilan raspored.

Ilustracije u edukativne svrhe mogu pomoći razumevanju izgleda, ali preporučuje se stručni pregled umesto oslanjanja na fotografije sa interneta.

Lažni kondilomi kod žena

Kod žena se najčešće viđaju na vulvi, ulazu u vaginu i u perianalnoj regiji.

Vestibularna papilomatoza predstavlja sitne papile raspoređene simetrično i smatra se benignom varijantom sluzokože.

Vestibularna papilomatoza u vagini kod žena - bezopasna varijanta sluzokože koja liči na kondilome

Fibroepitelni polipi i seboroične keratoze mogu takođe podsećati na kondilome.

Simptomi uglavnom izostaju, a nelagodnost se najčešće odnosi na povremeni svrab, iritaciju usled trenja ili estetski problem.

Svaka promena koja naglo raste, menja boju, krvari ili postaje bolna zahteva pregled.

Lažni kondilomi kod muškaraca

Kod muškaraca se promene sreću na glansu i koronarnoj brazdi u vidu perlastih papula.

Mogu se javiti i na koži penisa i skrotuma kao kožni tagovi ili fibromi, a u perianalnoj regiji kao fibroepitelni izdanci ili hipertrofične papile.

Najčešće su bezbolni i stabilnih dimenzija.

Atipija u vidu ulceracije, krvarenja, naglog rasta ili izraženog bola razlog je za brzu procenu.

Fordajsove tačkice (Fordyce spots)

Fordajsove tačkice su sitne, bele ili žućkaste papule prečnika od oko 1 do 3 milimetra, koje predstavljaju normalne lojne žlezde vidljive ispod tanke kože.

Najčešće se pojavljuju na unutrašnjoj strani usana, ivicama usana, ali i na genitalijama kod muškaraca i žena.

Uporedni prikaz Fordajsovih tačkica na različitim delovima kože i sluzokože

One nisu znak infekcije, nisu zarazne i ne zahtevaju lečenje.

Po izgledu mogu da podsećaju na sitne tačkice, mrlje ili bradavičaste izdanke, pa ih mnogi greškom mešaju sa kondilomima.

Međutim, za razliku od pravih kondiloma, Fordajsove tačkice su glatke, ujednačene boje kože i ne povećavaju se tokom vremena.

Karakteristike Fordajsovih tačkica - mali ispupčeni čvorići bele ili žućkaste boje vidljivi na usnama

Ako izazivaju estetsku nelagodnost, moguće ih je ukloniti laserskim tretmanom ili elektrokauterizacijom, ali u većini slučajeva to nije potrebno.

Kako se dijagnostikuju lažni kondilomi?

Pregled kod proktologa ili dermatologa

Dijagnoza se najčešće postavlja kliničkim pregledom i dermatoskopijom.

Dermatoskopija je metoda uvećanog pregleda površine kože koja pomaže u razlikovanju benigne od virusne ili sumnjive lezije.

Ako postoje atipične karakteristike, sprovodi se biopsija, odnosno uzimanje malog uzorka za patohistološku analizu.

Razlikovanje od pravih HPV kondiloma ili drugih stanja, uključujući retke maligne promene, presudno je za pravilan plan lečenja.

Kada posetiti lekara?

Lekaru se treba javiti pri svakoj novonastaloj izraslini u genitalnoj ili perianalnoj regiji.

Posebnu pažnju zahtevaju brza promena veličine, krvarenje bez povrede, bol, ulceracija, neprijatan miris ili sukrvica.

Važne su i promene kod osoba sa oslabljenim imunitetom i u trudnoći.

Profesionalan i diskretan pristup u ordinaciji smanjuje neprijatnost i omogućava brzu dijagnostiku.

Preporučuje se zakazivanje pregleda odmah po uočavanju sumnjive promene.

Uklanjanje lažnih kondiloma

Hirurške metode uklanjanja

Uklanjanje se sprovodi iz estetskih ili simptomskih razloga, kao i kada postoji dijagnostička neizvesnost.

Najčešće procedure su ekscizija hladnim nožem, elektrokauterizacija, radiotalasna ablacija, krioterapija i laserske tehnike kao što je ugljen dioksidni laser.

Intervencije se uglavnom rade u lokalnoj anesteziji.

Oporavak je kratak, a ožiljci su minimalni kada se procedura i nega sprovedu pravilno.

Moguće su prolazne promene pigmentacije i retke recidivne promene koje zahtevaju kontrolu.

Specifičnosti uklanjanja kod žena

Tretman se prilagođava osetljivim regijama vulve i ulaza u vaginu.

Prednost se daje tehnikama sa dobrom kontrolom dubine i minimalnom termičkom štetom.

Nakon zahvata savetuje se nežna higijena, izbegavanje agresivnih sapuna i trenja, kao i apstinencija od odnosa do epitelizacije.

Kontrolni pregled planira se prema obimu intervencije.

Specifičnosti uklanjanja kod muškaraca

Na glansu se biraju metode sa preciznom ablacijom uz maksimalno očuvanje tkiva.

Na koži penisa i skrotuma često se primenjuju kratke ekscizije ili elektrokauterizacija.

U periodu oporavka potrebno je izbegavati aktivnosti koje izazivaju znojenje i trenje, održavati suvu i čistu regiju i doći na kontrolu u dogovorenom terminu.

Da li su lažni kondilomi opasni?

Lažni kondilomi su po pravilu bezopasni.

Ipak, svaka nova ili promenjena lezija zahteva stručnu procenu da bi se isključili pravi kondilomi povezani sa HPV infekcijom i retke maligne promene.

Zanemarivanje i samostalno tretiranje bez dijagnoze može dovesti do pogrešne terapije i produženih tegoba.

Redovni pregledi i pravovremeno uklanjanje promena koje smetaju najbolja su prevencija komplikacija.

Često postavljana pitanja o lažnim kondilomima

Lažni kondilomi su obično glatki, simetrični i stabilne veličine, dok su pravi kondilomi hrapavi, nepravilni i skloni širenju.

Konačnu razliku utvrđuje lekar pregledom i po potrebi dermatoskopijom ili biopsijom.
Pojedine promene, kao što su mali kožni tagovi, mogu ostati nepromenjeni godinama ili spontano otpasti.

Ako stvaraju smetnje, moguće ih je bezbedno ukloniti u ordinaciji.
Oporavak posle manjih zahvata traje nekoliko dana do dve nedelje, u zavisnosti od metode i lokacije.

U tom periodu preporučuje se nežna higijena i izbegavanje iritacije.
Nisu zarazni, jer nisu posledica HPV infekcije.

Ipak, slične promene mogu da koegzistiraju sa pravim kondilomima, pa je pregled važan radi tačne procene.