- PLEURA I PLEURALNA TEČNOST 
- ŠTA JE PLEURALNA PUNKCIJA?
- KAKO SE IZVODI PUNKCIJA?
- ULOGA MEDICINSKE SESTRE PRI ASISTIRANJU
- KOJA LABORATORIJSKA ISPITIVANJA MOGU BITI RAĐENA?
- NAPOMENA
- NAJČEŠĆA PITANJA (FAQ)
Pleura i pleuralna tečnost
Svako plućno krilo obavijeno je plućnom maramicom koja se naziva pleura.
Ona se sastoji iz dva lista: spoljašnjeg (parijetalnog), koji naleže na zidove grudne duplje, i unutrašnjeg (visceralnog), koji oblaže površinu pluća i predstavlja tanku seroznu opnu.
Između ova dva lista nalazi se mali prostor ispunjen pleuralnom tečnošću.
Ova tečnost smanjuje trenje i omogućava nesmetano širenje pluća tokom disanja.
Do njenog nakupljanja dolazi kada se stvara u većoj količini nego što organizam može da je resorbuje.
Šta je pleuralna punkcija?
Pleuralna punkcija, poznata kao torakocenteza, je medicinska procedura koja se koristi za uklanjanje viška tečnosti ili vazduha iz pleuralnog prostora (prostor između pluća i zida grudnog koša).
Ovaj postupak može se obaviti u dijagnostičke svrhe, kao što je utvrđivanje uzroka nakupljanja tečnosti, ili u terapijske svrhe, kako bi se olakšalo disanje i smanjila nelagodnost kod pacijenata sa stanjima kao što su pleuritis (zapaljenje plućne maramice), pneumonija (upala pluća) ili karcinom.
Tokom procedure, lekar koristi iglu i špric da precizno ubode pleuralni prostor, omogućavajući efikasno uklanjanje tečnosti.
Ovaj postupak je obično brz, minimalno invazivan.
Kako se izvodi punkcija?
Intervencija se izvodi po strogim pravilima asepse, uz dobru dezinfekciju mesta uboda.
Nakon dezinfekcije polja grudnog koša koje će biti mesto punkcije i davanja lokalne anestezije, pristupa se izvođenju ove intervencije pomoću specijalnih sterilnih igala ili specijalnih setova za jednokratnu upotrebu (pleurofix).
Uloga medicinske sestre pri asistiranju
Asistencija sestre je neophodna i obuhvata:
Postavljanje bolesnika u odgovarajući položaj (treba raširiti međurebarni prostor, uglavnom sedeći, sa blagim nagibom unapred).
Dezinfekciju mesta uboda.
Pripremu anestezije (procedura se izvodi sa lokalnom anestezijom).
Kontrolu vitalnih funkcija i saturacije (tokom intervencije se prate krvni pritisak i koncentracija kiseonika u krvi).
Asistiranje pri aspiraciji sadržaja i uzimanju punktata za dalje laboratorijsko ispitivanje.
Koja laboratorijska ispitivanja mogu biti rađena?
- Biohemijski pregled punktata – obuhvata analizu različitih parametara u dobijenoj tečnosti (proteini, glukoza, leukociti, albumini, LDH, kreatinin i slično). Po nalogu lekara može se zahtevati istovremeno ispitivanje i uzorka krvi i uzorka punktata na iste biohemijske parametre.
- Pregled punktata na bakterije sa antibiogramom – ukoliko se izoluje neka bakterija u punktatu, radi se antibiogram da bi se uključio antibiotik na koji je bakterija osetljiva.
- Pregled punktata na glivice.
- Pregled punktata na tuberkulozu (M i K-BK i Low) – nalaz se čeka do 40 dana.
- Citološki pregled punktata – omogućava utvrđivanje prisustva abnormalnih ćelija, što može ukazivati na tumore, upale ili druga patološka stanja.
- Citoblok – citološka tehnika u kojoj se od ćelijskog materijala dobijenog punkcijom ili biopsijom formira blok tkiva koji se dalje koristi za patohistološku analizu. Ovaj blok omogućava detaljniju analizu ćelija i tkiva, što doprinosi preciznijoj dijagnozi bolesti, posebno malignih tumora.
Napomena
Sve punktate šaljemo u laboratoriju Beo Lab.
Ukoliko se u isto vreme uzme krv za pacijenta i traži se biohemija iz krvi ista kao i iz punktata, krv šaljemo u Viva Lab, a punktat šaljemo u Beo Lab.
